Čaj čestoslavica

12,00 kn

Pošaljite upit
Kategorija:

Opis

ČESTOSLAVICA
Veronica officinalis L. – Najčešći domaći nazivi: razgon, razlog, propinjača, trava od šljame, veronika, pozemljuša.
Kada su svojedobno Rimljani zauzeli zemlju, koju su nastanjivali Germani, saznali su od starosjedilaca za ljekovitu biljku, čestoslavicu, koju su Germani iznad svega cijenili. Nazivana je “temeljnim lijekom za sve ozljede” i još ju danas u narodu nazivaju “lijekom za sve”. I Rimljani su se, što sam čitala u jednom starom bilinaru, uvjerili u njezinu veliku ljekovitu moć. Kada su htjeli iskazati posebnu čast nekom znancu ili prijatelju, govorili su da ima toliko dobrih osobina kao visoko cijenjena čestoslavica. Od naših pradjedova predajom naslijeđena ljekovita biljka je omiljeni dodatak čajevima za čišćenje krvi i pomaže zajedno sa svježim vrhovima koprive u liječenju kroničnih ekcema.
Opis: Trajnica dugačkih stabljika (10-35 cm) koje su polegnute po zemlji. Iz stabljika puštaju vlaknaste korjenčiće. Gornji dio je pridignut i dvoredno dlakav. Listovi su mutno-zeleni, jajasti, gusto dlakavi i na rubu nazubljeni. Postavljeni su nasuprotno s kratkim peteljkama. Cvjetovi su svjetlo-plavi ili svijetlo-ljubičasti. Izlaze iz pazušaca gornjih i srednjih listova u obliku grozdastog cvata. Cvjeta od svibnja do kolovoza. Mlada je biljka mesnata, sočna, nagorkog okusa i može se jesti kao salata, pomiješana s krumpirom i drugim povrćem, kao dodatak varivima, juhama i umacima. Usitnjeni listovi koriste se za pripremu sirnih namaza. Starije biljke i biljke u cvatu smiju se koristiti samo u prokuhanom stanju, jer sadrže otrovni glikozid aukubin koji se pri termičkoj obradi razgrađuje. Biljka se u pučkoj medicini nekada koristila kod kamenaca u mjehuru, plućnih bolesti i krvarenja zubnog mesa.
Stanište: Raste obilno na sunčanim okrajcima šuma, livadama i mjestima uz živice i puteve.
Branje i prerada: Koristi se lišće i cvjetni vrhovi. Bere se cijela stabljika za vrijeme cvatnje. Suši se u hladu na suhom i prozračnom mjestu.
Sastav: Ljekovita čestoslavica sadrži gorke tvari, tanin, eterično ulje, masti, šećer i glukozid aukubin.
Ljekovito djelovanje: Ima pozitivno djelovanje na bolesti dišnog sustava, mokraćnog sustava, jetru i slezenu. Jača oslabljena pluća, liječi bronhitis, smanjuje kašalj i nadražaj na kašalj te omekšava sluz. Koristi se u čišćenju krvi. Snizuje LDL („loši“) kolesterol u krvi. Pospješuje mokrenje i znojenje. Pomaže kod smetnji u želucu i crijevima te pospješuje probavu. Liječi reumatska oboljenja i giht. Djelotvorna je u liječenju problema s kožom, posebno svrbeža i ekcema. Ljekovita je kod nervoze izazvane psihičkom premorenošću.
Ljekovita čestoslavica pokazuje pozitivno djelovanje u plućnim bolestima. Koristi se kao čajna mješavina s ljekovitim plućnjakom (Pulmonaria officinalis), podbjelom (Tussilago farfara) i uskolisnim trpucem (Plantago lanceolata). Dvije čajne žličice ove mješavine preliju se s 2,5 decilitara kipuće vode i nakon 10 minuta se procijede. Ovaj čaj, uz dodatak meda, predstavlja odličan lijek za bronhijalnu astmu.
Ljekovita čestoslavica se u kombinaciji s vrbovicom (Epilobium parviflorum), pravom koprivom (Urtica dioica) i gospinom travom (Hypericum perforatum) koristi kao čajna mješavina za normalno funkcioniranje prostate.
Najčešća uporaba: Koristi se za probleme s plućima, gihtom, reumom, kod ekcema i drugih kožnih bolesti.
Čaj od čestoslavice: Čajnu žlicu, suhe, usitnjene biljke preliti s 2,5 dl kipuće vode, ostaviti poklopljeno 5-10 minuta i procijediti. Piti 2-3 puta dnevno šalicu svježe pripremljenog čaja, u gutljajima, između obroka. Kod dišnih tegoba čaj se sladi medom. Jači (2 čajne žlice na 2,5 dl vode), nezaslađeni čaj koristi se za ispiranje usne šupljine i ždrijela i za obloge kod kožnih bolesti.